U prvoj epizodi Otkrića i proboji u nauci navodi se top vijest: feferoni i novi matematički model za testiranje njihove ljutine. Kapsacinoidi su jedinjenja koja feferonima daje ljut i „vruć“ okus. Oni se spajaju sa receptorima boli u ustima i vratu na taj način izazivajući osjećaj pečenja na bilo kom tkivu sa kojim stupi u kontakt. Receptori zatim šalju poruku mozgu, što aktivira povećanje brzine srca i znojenja, kao i oslobađanje endorfina (hormon koji se luči u sitacijama kada osjećamo zadovoljstvo i bol). Tradicionalno, naučnici su mjerili kapsacinoide da odrede koliko je feferon ljut, ali taj metod je skup i zahtjeva vrijeme. U ovoj epizodi, Kenneth Busch (Baylor University) demonstrira matematički model koji računa nivo „vrućine“ feferona.
Novi metod koristi višepromjenljivu regresivnu analizu dobijenog podatka o sadržaju kapsacinoida iz nekoliko uzoraka feferona. Kompjuterski program koristi ove podatke i prilagođava ih sa aspekta spektra "vrućine" koji je u korelaciji sa koncentracijom kapsaicinoida u feferonima. Kompjuter može prepoznati različite komponente "vrućine" u ekstraktu i iskoristiti tu informaciju za poređenje nepoznatih feferona sa već poznatim.
„Model uzime spektralne podatke i predviđa moguću koncentracija "vrućine" " , objašnjava istraživač Busch. Primjer aplikacije: „Mogli biste imati instrument koji ste upravo stavili u feferon i onda rekli koliko je jak“, kaže Busch.
Istraživači predviđaju da Buschov metod sugerira brži i jeftiniji pristup nego sadašnje metode koje koriste proizvođači hrane.
Inače projekat Otkrića i proboji u nauci objavljuje TV vijesti u trajanju od 90 sekundi svakog mjeseca sa matematičkim, naučnim i tehničkim temama.
Izvor: Discoveries and Breakthroughs Inside Science, 1. januar 2010.
