U svijetu matematike desilo se zanimljivo otkriće. Otkriven je do sada najveći prosti broj. Dr. Curtis Cooper sa univerziteta Central Missouri je otkrio najveći poznati prost broj (274207281)-1. Dug je oko 22 miliona cifara, i kad bi se isprintao trebalo bi nekoliko dana da se pročita.
Dr. Cooper i njegov tim su dio grupe Great Internet Mersenne Prime Search (GIMPS), koja obuhvata i puno volontera, a koji nastoje pronaći najveći prosti broj. On je rekao novinarima da je dobio e-mail od software-a, koji je radio mjesec dana na pronalaženju najvećeg prostog broja na jednom Intelovom PC-u.
Službeni datum ovog otkrića je 7 januar. Novi prosti broj je nazvan M74207281. Već je ispitan i potvrđen od tri nezavisna tima koji su pokrenuli software na različitim mašinama. Dr. Cooper i njegov tim drže i stari rekord za predhodno otkriven najveći prosti broj sa pet miliona cifara.
Nastavlja se potraga za novim i većim prostim brojem. Software prime95 (free download), koji je razvio GIMPS, „melje“ i dalje, iz dana u dan, sve dok ne pronađe novi prosti broj sa 100 miliona cifara, a nagrada je sto i pedeset hiljada dolara.
Radi podsjećanja prosti brojevi su brojevi koji su djeljivi (bez ostatka!) samo sa sobom i jedinicom. Primjeri prostih brojeva su 2, 3, 5, 7, 11, 13, 17, 19, 23, 29, 31, 37, 41, 43, 47, 53, 59, 61, 67, 71, 73, 79, 83, 89, 97, itd. Potraga za prostim brojevima je počela još od Eratostena iz Aleksandrije oko 200 godine p.n.e. Postavlja se pitanje zašto matematičari i dalje tragaju za prostim brojevima? Ili je u pitanju samo potraga za „istinom“ ili možda i novac? Matematički institut Clay nudi milion dolara ko riješi Riemann hipotezu nudi milion dolara ko riješi Riemann hipotezu, danas najteži fundamentali matematički problem koji još uvijek nije riješen.
Spomenut ćemo još neke zanimljivosti vezano za proste brojeve. Jedna od njih su i praznovjerja, kao na primjer prosti broj 13 koji se smatra nesretnim i svi se uglavnom boje petka 13-tog, posebno oni koji pate od triskaidekafobije (strah od broja 13). Takođe neki nalaze i ogromni značaj, recimo, broja sedam. Naprimjer prodavac vjeruje u „pravilo sedam“, što sugerira da ljudi trebaju čuti marketinšku poruku sedam puta prije nego poduzmu neku akciju. Naša neposredna memorija je pokazala da radi dobro kada pamti do sedam stvari. Na prvi pogled mi ćemo se sjetiti oko sedam različitih objekata. Zatim, u religiji se spominju prosti brojevi, recimo i u kršćanstvu i judaizmu i u islamu značajan je broj sedam itd.
Prosti brojevi su zanimljivi, zar ne?
