Klikova: 12998

    
     Poznati njemački matematičar David Hilbert  (23.01.1862-14.02.1943) nakon završene gimnazije u rodnom gradu Königsberg upisuje se na Univerzitet u istom gradu. Doktorirao je 1885 godine, sa disertacijom "O nepromjenjivim svojstvima posebnih binarnih formi,  sa naglaskom na sferne harmonijske funkcije".
 

     Godine 1884. Adolf Hurwitz, sa fakulteta u Göttingen, postaje izvanredni profesor na fakultetu u Königsbergu i ubrzo postaje Hilbertov prijatelj. Od tada njihova međusobna razmjena znanstvenih ideja ima značajan utjecaj na njihove znanstvene karijere. Hilbert je bio član nastavnog osoblja na Univerzitetu Göttingen od 1886 do 1895 godine, a godine 1895 Hilbert je postavljen za šefa katedre na Odsjeku za matematiku na Univerzitetu, u to vrijeme najboljem centru za znanstvena istraživanja u području matematike na svijetu, gdje predaje ostatak karijere.

Klikova: 15563

 

     Puno ime Omera Hajama je Ghiyath al Din Abu´l-Fath Umar ibn Ibrahim Al Nisaburi al Khayyami. Doslovno značenje imena al Khayyami je "onaj koji pravi šatore"; ovo vjerovatno ima veze sa zanimanjem njegovog oca Ibrahima.

     Politička dešavanja u 11 stoljeću su odigrala glavnu ulogu u Khayyam-ovom životu. Turci Seldžuci su bila plemena koja su upala na jugozapad Azije u 11 stoljeću i osnovala imperiju koja je bila u sastavu Mezopotamije, Sirije, Palestine i većeg dijela Irana. Seldžuci su okupirali područja pašnjaka Horasan, a između 1038 i 1040 godine, osvojili i sjeveroistok Irana. Seldžučki vladar Toghril Beg se proglasio sultanom u Nishapur-u, godine 1038, a u Bagdad ušao 1055 godine. To je ipak bila nestabilna vojna imperija, koja je imala i religijskih problema u smislu pokušaja uspostavljanja ortodoksne muslimanske države, u kojoj je Hajam rastao.

Klikova: 11200

    
     Puno ime ovog matematičara inžinjera je Ebu Bekr ibn Muhamed ibn al Husein (ili Hasan u nekim izvorima) al Karađi. Tačnije spominju se dva imana al Karađi i al Karki; Karađ je grad u Iranu i ako je matematičarevo ime al Karađi onda zasigurno njegova familija vodi porijeklo iz ovog grada, dok je Kark predgrađe Bagdada, što navodi na zaključak da ovaj matematičar dolazi iz predgrađa Bagdada.
    
     Istoričari su podjeljeni u tome koja je interpretacija tačna, međutim u tekstovima se danas najčešće navodi al Karađi. Poznato je da je al Karađi veći dio svog života proveo u Bagdadu, i u to vrijeme su i nastali njegovi glavni matematički radovi. Njegova važna studija o algebri, Al Fakhri, je posvećena tadašnjem vladaru Bagdada. Međutim, u jednom momentu svoje karijere on napušta Bagdad i odlazi živjeti u "planinske zemlje". Izgleda da je ovim odlaskom iz grada Al Karađi odustao od matematike i koncentrisao se na inženjerske stvari.

Klikova: 17553

     
     Rene Dekart smatra se prvim doista "modernim" matematičarem. Sigurno je da je njegov sistemski i logički pristup znanju značio revoluciju i da je vladao filozofijom dulje od tri iduća stoljeća. Takođe njegov pristup doveo je do promjena koje su bitno utjecale na budućnost matematike i prirodne znanosti.
    
     Prije nego što se 1628. skrasio u Nizozemskoj, gdje su nastala sva njegova velika djela, Dekart je kao dvadesetogodišnjak diplomirao pravo i određeni broj godina proveo u vojnoj službi. Godine 1649. prihvatio je mjesto osobnog učitelja švedske kraljice Kristine. Čovjek koji je cijelog života ustajao kasno, a najugodnije se osjećao u toplom krevetu -tvrdio je da tako može nesmetano duboko razmišljati- pokleknuo je pred hladnom švedskom klimom. Nakon nekoliko mjeseci dobio je upalu pluća i umro. 

 

Klikova: 7659

 

     Al Samaval-ov (Ibn Yahya al-Maghribi Al-Samawal ) otac je bio Abul-Abbas YahYa al Maghribi, jevrej, koji je proučavao religiju i literaturu. Abul-Abbas je rođen u Fes-u u Maroku, a kasnije se preselio u Bagdad, gdje se al Samaval i rodio. Al Samaval-ova majka, Anna Isaac Levi, se preselila u Irak iz Basre. Sigurno se zna da je al Samaval rastao u familiji gdje se učenje jako vrednovalo, a prvenstveno je on sam bio jako zainteresovan za medicinu, možda i zbog toga što je njegov ujak bio doktor.
Nekako u isto vrijeme kad je počeo da studira medicinu, al Samaval je počeo da studira i matematiku. Pročitao je radove Abu Kamil-a, al Karađi-ia i drugih, i do svoje osamnaeste godine pročitao je skoro svu raspoloživu literaturu iz matematike. Najviše ga je impresionirao rad al Karađi-ja, u čijem proučavanju je našao zadovoljstvo i želju da se i sam u tom smislu dokaže. Svoju najpoznatiju studiju al-Bahir fi´l-jabr (eng. The brilliant in algebra), je napisao kad je imao samo devetnaest godina. Važnost rada je u originalnosti ideja, a takođe i zbog sačuvanih zapisa koji se odnose na rad al-Karađi-ja, a koji su izgubljeni.

Klikova: 14048

    
     Da bismo razumjeli kako je Platon došao do zaključaka koji su ostavili duboke tragove u zapadnjačkoj civilizaciji, nužno je razumjeti što je utjecalo na njega samoga. Na Platona, rođenog u Ateni ili blizu nje, u trenutku kad je taj samostalni grad bio u punom procvatu i smatrao se najvažnijim prosvjećenim i kulturnim mjestom u svijetu, dubok je dojam ostavilo učenje njegova savremenika i sugrađanina Sokrata. Sokrat je podučavao da treba neprekidno težiti jasnijim značenjima riječi i jasnijem načinu poimanja riječi kako bi se dosegnula "istina" koja se skriva iza često iracionalne i zlonamjerne upotrebe samih tih riječi. To je Platona uvjerilo da ljudska osjetila iskrivljuju stvarnost, što je postalo okosnica njegova kasnijeg pristupa znanosti, a posebno metafizici.

Please publish modules in offcanvas position.