
Razmotrili smo kako se izračunava zapremina i površina valjka. Klizačima mijenjaj visinu i poluprečnik a zatim odgovori na ispod navedena pitanja. Pomjeranjem klizača u boji provjeri tačnost rezultata koje si dobio.
Teorema je nazvana po grčkom filozofu i matematičaru iz šestog vijeka p.n.e Pitagori, iako je teorema bila poznata još indijskim, grčkim, kineskim i vavilonskim matematičarima puno prije nego je on živio. Prvi poznati dokaz Pitagorine teoreme može se naći u "Euklidovim Elementima".

Ovdje možeš vidjeti na koji način se izračunava zapremina i površina pravougaone prizme koja za osnovu ima pravougaonik. Mijenjaj dužinu, visinu i širinu koristeći označene klizače (klikni mišem na tačku, a zatim povuci). Malo eksperimentiši a zatim odgovori na pitanja.

Karakteristične tačke trougla su:
Na dolje prikazanim appletima su trouglovi ...
U ovoj lekciji ćemo naučiti sve o razlomcima. Broj iznad razlomačke crte se zove brojilac, a broj ispod crte imenilac. Na koji način brojilac "broji", a imenilac "imenuje" najbolje ćemo vidjeti na primjeru gdje razlomke predstavljamo na brojnoj osi.