vremenska masinaIstraživači sa UBC (University of British Columbia Okanagan) univerziteta pronašli su matematički model kako putovati kroz vrijeme. Ben Tippett, instruktor matematike i fizike na UBC univerzitetu, nedavno je objavio studiju o izvodivosti putovanja kroz vrijeme. Tippett, ekspert za Ajnštajnovu teoriju relativnosti, van svojih predavanja, proučava crne rupe i znanstvenu fiziku. Pomoću matematike i fizike napravio je formulu koja opisuje metod za putovanje kroz vrijeme. „Ljudi misle o putovanju kroz vrijeme kao o nekoj fikciji", kaže Tippett. „I mi mislimo da to nije moguće, jer zapravo to ne činimo, no matematički je moguće."

Matematicari BrazilNajbolji matematičari iz BiH Zlatko Salko Lagumdžija, Azur Đonlagić, Adisa Bolić, Tijana Babić, Emin Mrkonja i Amar Kurić otputovali su na 58. međunarodnu matematičku olimpijadu u Rio de Žaneiro.

Uoči polaska izjavili su da će „dati sve od sebe na najvažnijem takmičenju iz matematike učenika srednjih škola, za koje su se dugo vremena pripremali“.

Ojler10Ojlerov identitet, ili neke od formula Pitagorine teoreme rijetko se pominju u istom kontekstu sa najboljim kompozicijama Mocarta, ili slikama Van Goga.

Međutim, za ljude koji vole matematiku, posmatranje lijepe matematičke formule aktivira iste zone u mozgu, kao i posmatranje nekog umjetničkog djela.

Matematika, baš kao i umjetnost, izaziva reakciju u nivou prefrontalnog korteksa, kojeg zovemo i "emocionalni mozak".

 

matematicka olimpijadaBosanskohercegovački tim na Evropskoj matematičkoj olimpijadi za djevojke u Cirihu osvojio je zlatnu i srebrenu medalju kao i dvije pohvale. Našu zemlju na prestižnom takmičenju predstavljale su Tijana Babić, Adisa Bolić, Lejla Skelić i Elma Nuhanović.

Ekipa iz Bosne i Hercegovine uspjela je ove godine ostvariti izvrsne rezultate čemu ide u prilog činjenica da je osvojila deveto mjesto od 33 evropske države i 12. mjesto od ukupno 44 države.
Zlatnu medalju osvojila je Tijana Babić, srebrenu Adisa Bolić, a pohvale su dobile Lejla Skelić i Elma Nuhanović.

 

pi3Broj π (pi) je matematička konstanta koja se definiše kao odnos obima i prečnika kruga. Obično se kaže da je broj π jednak 3.14, međutim, to nije tačno. Broja π ima beskonačno mnogo decimala koje se ne ponavljaju.

Iz nepoznatog razloga, davne prošlosti razvila se zaluđenost decimalama broja π. Neki ljudi proveli su čitav život pokušavajući izračunati što više decimala tog magičnog broja. U početku taj zadatak nije bio nimalo lagan. Matematičari su koristili različite metode kako bi si olakšali posao. U današnje vrijeme računanje je uveliko olakšano, pa je poznato preko 2.7 trilijuna decimala broja π.

 

moana1

Profesor matematike Josip Teran i savjetnik na Diznijevim animiranim filmovima navodi da je iluzorno pomišljati da su umjetnici voljni da uče duge matematičke lekcije, ali mnogi od njih shvataju da uspjeh animiranih filmova često ovisi od poznavanja i korištenja matematike.

„Općenito animatori i umjetnici u filmskim studijima žele što je moguće manje da imaju dodira sa matematikom i fizikom, ali zahtjevi za realizmom u animiranim filmovima su dosta visoki“, kaže Teran i dalje navodi „Stvari će izgledati kao prevara, ukoliko se ne radi sa tačnim fizičkim i matematičkim karakteristikama materijala, kao što je npr. voda i snijeg.“