Kako se 2008-ma približava svome kraju to je nula postala vrijednost koja označava prihod američkih federalnih rezervi od kratkoročnih kredita koje daju komercijalne banake. I drugi aspekti haotične svjetske ekonomije se takođe praktično približavaju jednoj ništici iliti nuli.

"Kako znamo da stvari zaista stoje loše ?", zapitao se Paul Farhi u Washington Post-u. "Pa znamo jer su pale na nulu. Ljudi su razumjeli koncept nule još kad su po prvi put zurili u praznu ostavu sa hranom, premda se na matematičku notaciju ništice pričekalo još koji milinijum godina nakon toga."

Matematičar Bill Casselman, sa univerziteta British Columbia, u svom radu "Sve za ništa" pak tvrdi da istorija nule nije baš tako jednostavna.

Na samom početku nailazimo na problem šta zapravo neko misli pod nulom. Je li to broj u matematičkom smislu (ili kako se to kaže kardinalnost praznog skupa) ? Ili je to dužina tačke ? Ili rezultat oduzimanja 1 minus 1 ?"

Robert Kaplan, autor članka "Ništica: Prirodna historija nule" je sa ovim pitanjima otišao čak i korak dalje "Ako posmatrate nulu vidite ništa, ali ako gledate kroz nju vidjet ćete čitav svijet."

Investitor Farhi kaže "Računovođe ovih dana zapisuju tako male vrijednosti koje se približavaju samoj nuli. Ali i nula izgleda veoma dobro kad razmotrite altrenative, kao što je to biti u minusu na primjer."

Nula, ako stvari napokon krenu pravim tokom, nam ipak može pomoći da razdvojimo 2008-mu od 2009-te godine, pa nek nam je sa srećom