Unatoč porastu broja nezaposlenih, u Hrvatskoj postoji i kroničan nedostatak nekih kadrova, među kojima značajno mjesto zauzimaju matematičari i fizičari. Deficit tih struka vidljiv je prije svega u školama, gdje te predmete nerijetko predaju ljudi koji za to uopće nisu školovani. No, nedostatak inženjera velik je problem i u zdravstvu, budući da za rad s dijagnostičkim aparatima trebaju visokokvalificirane stručnjake, posebno fizičare.
Prema podacima sindikata, čak 10 posto nastavnika matematike i fizike u školama nema potrebne kvalifikacije za predavanje tih predmeta. Stručnjaci već godinama upozoravaju kako se mladi danas uglavnom odlučuju za one fakultete koji im osiguravaju ugledno radno mjesto i dobru plaću, a nastavničke struke to nikako nisu. Stoga smatraju kako je, uz nedostatak liječnika, najveća opasnost za Hrvatsku upravo nedostatak nastavnika.
Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu, koji postaje sve atraktivniji i zagrebačkim studentima, u prosjeku godišnje diplomira samo 35 studenata, a pola od toga su studenti matematike i fizike. "Prema nekim procjenama, samo u Dalmaciji, u kojoj djeluje 180 osnovnih i 84 srednje škole, nedostaje nekoliko stotina nastavnika matematike i fizike", kaže za Vjesnik dekanica splitskog PMF-a prof. dr. Anka Golemac. Taj broj raste svake godine, napominje ona, jer stariji nastavnici odlaze u mirovinu, a mlađih dolazi sve manje, odnosno čak odlaze iz škola raditi negdje drugdje za bolju plaću. Upozorava ujedno kako će posebno velik problem biti uhvatiti korak s razvijenim zemljama EU-a. "Da bismo postigli njihove standarde, potrebno je obrazovati godišnje tri puta više diplomiranih stručnjaka u znanstvenotehnološkom području te popraviti omjer broja studenata prirodnih i tehničkih područja naspram društvenih i humanističkih znanosti. Naime, društvene i humanističke znanosti studira oko 60 posto diplomanata, a prirodne znanosti manje od tri posto", ističe prof. Golemac.
Ipak, napominje, interes za studije fizike, u raznim kombinacijama, u posljednje tri godine porastao je. Iako su apsolutne brojke male, splitski PMF imao je skok s desetak na 20 do 25 upisanih studenata.
"U Zagrebu je, na primjer, u posljednjih petnaestak godina kvota upisanih fizičara pala sa 130 na 70, što se uklapa u cjelokupni trend smanjenja interesa za studije iz prirodnih i tehničkih znanosti. Na našem fakultetu broj upisanih na studije matematike, uključujući kombinacije s informatikom i fizikom, je 30 do 40 i posljednjih godina tu smo kvotu uspjeli očuvati. Već od iduće godine, međutim, očekujemo povećanje interesa za naše studije", tvrdi prof. Golemac. To bi se moglo dogoditi jer fakultet iduće godine seli u novu modernu zgradu te će se uvjeti za rad i studiranje podići na visoku razinu. Uz to, PMF u Splitu intenzivno radi na ponudi studija koji će bili zanimljiviji današnjim naraštajima studenata te u skladu s današnjim potrebama tržišta rada. A riječ je o studijima iz područja primjene osnovnih struka, kao što su financijska matematika, računalna matematika, računalna fizika, molekularna biologija, astrofizika, fizika okoliša, biofizika te inženjerska fizika. Također, prof. Golemac ističe kako se na lokalnoj i državnoj razini poduzimaju mjere poticaja za studente deficitarnih struka. "Značajna je i odluka Senata Sveučilišta u Splitu o dodjeli državnih stipendija i davanju prednosti za smještaj u studentski dom studentima matematike i fizike", zaključuje dekanica.
Provedba "Bolonje"
"Osnovna ideja Bolonjskog procesa je fleksibilnost studijskih programa radi lakše prilagodbe potrebama tržišta rada te mogućnosti slušanja kolegija s raznih fakulteta i pokretljivosti studenata unutar i između sveučilišta«, pojašnjava prof. Anka Golemac. Uz ostalo, problem u provedbi je kvalitetna organizacija nastave zbog nedostatka prostora te nedostatak nastavnog kadra za pojedine struke. "No, naše su studijske grupe male, do 30 studenata, pa u tome zadovoljavamo "Bolonju". Također, prolaznost na preddiplomskim studijima je porasla. Ove godine je 28 studenata upisalo diplomske studije, a od toga ih je pet došlo s PMF-a u Zagrebu. U idućim godinama očekujemo značajno veći broj studenata, kako onih s naših preddiplomskih studija, tako i onih s drugih sveučilišta", navodi prof. Golemac.
Izvor: Vijesnik
