Misterija zlatnog presjeka

Objavljeno: 28 Decembar 2009Klikova: 5091

    
     Egipćani su ga koristili prilikom konstrukcije piramida. Arhitektura starih Atinjana se bazirala na njemu. Simboličar Robert Langdon je pokušao razmrsiti njegovu tajnovitost u noveli Da Vinćijev kod.

     Riječ je o zlatnom presjeku, geometrijskom odnosu koji je estetski najprijatniji oku i koji je korijen nebrojenih misterija proteklih stoljeća. Ovih dana jedan profesor, inženjer sa Univerziteta Duke ističe kako bi rješavanje ovog fenomena mogla biti odskočna daska za formiranje objedinjene vizije, misli i kretanja u okviru jednog zakona kreiranja prirode.

 
     Mnogi umjetnici i arhitekte su modelirali svoje radove na bazi ovog presjeka. Npr., Partenon u Ateni i Mona Liza Leonarda da Vinćija su uobičajeni primjeri upotrebe zlatnog presjeka.
 
     Adrian Bejan, profesor mehaničkog inženjerstva na Duke Pratt School of Engineering, misli da zna zašto se zlatni presjek pojavljuje svugdje: oči najbrže skeniraju sliku kada je ona oblikovana kao pravougaonik zlatnog presjeka.
 
     Prirodni dizajn koji objedinjuje vizualno i kognitivno razmišljanje je pojašnjava način na koji se protočni sistemi - kao sto su vazdušni putevi u našim plućima ili pak formiranje ušća rijeka -  tokom vremena razvijaju (evouliraju) u pravcu sve lakšeg protoka. Bejan je svoju teoriju 1996g. nazvao zakonom konstrukcije. Radovi sa primjenama su objavljeni u časopisu "International Journal of Design & Nature and Ecodynamics".
 
     „Kada pogledate u sve ono što su mnogi ljudi nacrtali i napravili vidjet ćete svugdje ovaj presjek. Poznato je da oči uzimaju informaciju kada skeniraju sa boka na bok, a nikako od gore prema dolje", ističe prof. Bejan.
 
     Bejan dokazuje da je svijet - bilo da je to ljudski pogled na sliku ili pogled gazele prema horizontu afričke savane - primarno orijentisan na horizontalni nivo. Za gazelu opasnost prvenstveno dolazi sa strana ili iza, a ne odozgo ili odozdo. Kako se vizija razvija životinje postaju „pametnije“ videći bolje i krečući se brže i sigurnije.
 
     Za Bejana, vizualna i kognitivna percepcija se razvijaju zajedno i one su  jednog istog dizajna  što važi i za lokomotorne funkcije.  Povečanje efikasnosti toka informacija iz svijeta kroz oči do mozga odgovara prenosu informacije kroz arhitekturu nerava u mozgu.
 
     „Kognitivnost je naziv konstruktivnog razvoja arhitekture mozga, svake minute i svakog momenta. Ovo je fenomen razmišljanja, saznavanja, i ponovnog efikasnijeg razmišljanja. Postati pametniji je konstruktivni zakon u akciji", tvrdi Bejan.
 
     Dok zlatni presjek obezbjeđuje konceptulanu ulaznu kapiju u prizor gledanja svijeta oko nas, Bejan vidi nesto puno šire: „To je jedinstvo vizije, kognitivnih funcija i lokomocije kao dizajna kretanja svih bića na zemlji. Fenomen zlatnog presjeka doprinosti razumjevanju ideje da obrazac i različitost koegzistiraju kao integralne i neophodne osobine u razvojnom procesu prirode“.
 
     U brojnim knjigama i člancima preko jednog desetljeća, Bejan je demonstrirao da konstruktivni zakon predviđa širi opseg dizajna tekućih sistema viđenih u prirodi, od biološke i geofizičke do socijalno dinamične i tehnološke evolucije. Bejanovo istraživanje je podržala National Science Fundation.
 


Izvor:Sciencedaily, 21. decembar 2009.
Share this post
FaceBook  Twitter