Ako se, surfajući internet prostranstvima, do sada niste upoznali sa remek djelom Simon Beck-a ovo je definitivno prilika da to i učinite. Izbliza izgleda kao da je armija vojske promarširala snijegom. Ipak, kad se udaljite, tekstura ucrtana u snijegu se pretvara u prelijepi oblik glamuroznog dizajna. Neki izgledaju kao pahulje, a neki kao razrađeni fraktali. Simon je sa „umjetnošću na snijegu" počeo otprilike prije deset godina kao način da se opusti poslije skijanja. Zvuči pomalo otkačeno, zar ne? Pogotovo kad vidite Becka u akciji i kad čujete tihe zvuke tapkanja na snijegu.

„To radim na jedan staromodan način", kaže Simon. Taj starodoman način uključuje jednostavno matematičko računanje, ucrtavanja staze sa kompasom i tračkaranje kroz snijeg u krpljama koje može da traje, u zavisnosti od oblika koji se pravi, i do 22 sata.

Današnji program nastave matematike poučava učenike da se pripremaju -- i napreduju kroz -- šablonske zadatke, oduzimajući im mogućnost razvoja vještine koja je važnija od rješavanja zadataka, a to je formuliranje problema. Na TEDxNYED, Dan Meyer pokazuje vježbe koje su provjerene u učionici, a koje zahtijevaju od učenika da stanu i razmisle.

 

   U nedavno objavljenoj knjizi ,,Simpsonovi i njihove matematičke tajne", autor Simon Singh piše o matematičko sofisticiranim piscima popularnog crtića kao i o matematičkim šalama koje možete propustiti ako ne držite oči širom otvorene i „prst na tipki za pauzu“. Tu se spominje Ojlerov identitet, googolplex, pseudo riješenje Fermat-ove posljednje  teoreme, savršeni brojevi itd.

Bez sumnje, najsofisticiraniji matematičku tv šou u povijesti emitiranja je animirana serija Simpsonovi. Prva epizoda iz 1989 sadržavala je brojne matematičke reference, dok ozloglašena epizoda „Treehouse of Horror VI“ predstavlja najintenzivnije petominutno emitiranje matematike ikada emitovano na masovnu publiku. Čak šta više, Simpsonovi su ponudili gledateljima vic o Fermat-ovoj posljednjoj teoremi, najpoznatijoj teoremi u istoriji matematike.

     Međunarodna matematička olimpijada (IMO) je najvažnije i najuglednije matematičko takmičenje za učenike srednjih škola. Prva IMO je održana u Rumunjskoj 1959. godine na kojem je sudjelovalo sedam država iz Istočne Evrope: Bugarska, Čehoslovačka, Istočna Njemačka, Mađarska, Poljska, Rumunija i Sovjetski Savez. Od tada broj država se stalno povečavao, jer su na IMO počele da učestvuju države ne samo iz istočne i zapadne Evrope nego i širom svijeta, tako da ih je krajem devedesetih godina prošlog stoljeća bilo preko 80. S izuzetkom 1980. godine, kada nije održana IMO, već je umjesto nje, za europske države, održano lokalno matematičko takmičenje, ovo takmičenje se održava svake godine. Danas se domaćini prijavljuju nekoliko godina unaprijed, stoga će slijedeće godine  54-ta IMO biti održana u Kolumbiji, a 55-ta 2014. godine će se održati u Južnoj Africi.

     Prema sprovedenom istraživanju na univerzitetu u Sevilji špansko tržište rada je haotične prirode. Iako se unutar kraćih vremenskih intervala mogu uočiti izvjesni uzorci koje je moguće predvidjeti upotrebom kompleksnih matematičkih modela to posmatrani haos kroz duži vremenski period demonstrira svu svoju kompleksnu i nepredvidljivu prirodu.

,,Upotrebom matematike dokazali smo haotičnu prirodu kretanja nezaposlenosti u Španiji. Data teorija objašnjava razloge zbog čega je trend nezaposlenosti izrazito nestabilan i teško predvidljiv“, ističe Elena Olmedo, istraživač na seviljskom univerzitetu i autor studije naslova ,,Postoji li haos na španskom tržištu rada?“ objavljenog u matematičkom žurnalu Chaos, Solitons & Fractals.

   Istraživači londonskog Muzeja nauke će pokušati napraviti Babbage-ovu ,,analitičku mašinu". Radi se o mehaničkom kompjuteru opšte namjene veličine jedne prostorije koji je dizajnirao, ali nikad i napravio, Charles Babbage 1830-te godine.

Projekat vode programer John Graham-Cumming i Doron Swade nekadašnji kustos muzeja. Očekuje se da će projekat potpune konstrukcije ,,analitičke mašine“ trajati oko deset godina. Graham-Cumming i Swade su već digitalizirali sve Babbage-ove radove i planiraju ih objaviti sljedeće godine kako bi o njima dobili povratne informacije i prijedloge naučne javnosti.