Arhimed iz Sirakuze, navodno jedan od trojice najgenijalnijih matematičara svih vremena, bio je vrhunac helenske matematike i najveći fizičar starog vijeka. Rođen je 287. godine prije nove ere. Njegov je otac bio Fidija, astronom i matematičar, jedan od onih profesionalaca koji su bili bliži astrologiji nego matematici dok ga filozofija uopće nije zanimala. U vrijeme Arhimedova rođenja Fidija je bio relativno siromašan građanin, kakvih je u Sirakuzi bilo mnogo. Međutim njegovo siromaštvo nije bilo dugog vijeka jer je uskoro njihov rođak Hijeron zavladao gradom. Fidija je svog sina naučio svemu što je sam znao.

 

      Gottfried Wilhelm Leibniz rodio se 1. srpnja 1646. godine u Leipzigu potkraj dugog perioda nemira i ratova. Otud izgleda i njegovo ime Gottfried (Bogomir). Već kao dječak Leibniz pokazuje izuzetne lingvističke sposobnosti - u dvanaestoj godini vlada latinskim jezikom tako da piše stihove. Nakon latinskog naučio je i starogrčki te je mogao u originalu čitati klasike, naročito Aristotela. Vladao je također i francuskim jezikom koji je bio treći jezik na kome je objavljivao svoje rasprave (njemački, latinski i francuski). Sam Leibniz isticao je svoje slavensko porijeklo, potpisujući se naizmjenično s Leibnitz i Leibniz. Prvotno njegovo prezime bijaše Lubnics. Leibniz je govorio da je slavenskog porijekla i francuskog obrazovanja. Njegovim duhom upravljao je osjećaj nadnacionalnosti koji će se kasnije rezultirati idejom o univerzalnom jeziku za koji ne treba nikakav rječnik. Od ranih godina Leibniz je izuzetno radoznao duh, savršeni autodidakt. Ne samo da je sam naučio latinski i grčki nego je potpuno samoinicijativno još kao dječak na sveučilištu u Leipzigu slušao predavanja poznatog retoričara i povjesničara filozofije Jackoba Tomazija. Čitao je redom sve što mu je došlo pod ruku, a otac mu je nakon smrti ostavio veliku biblioteku s djelima Galileja, Campanelle, Platona, Aristotela, Hobbesa, Bacona, Descartesa i mnogih drugih velikih umova ranijih epoha.


     Puno ime ovog italijanskog matematičara je Leonardo Pisano Fibonači poznat i kao Leonardo iz Pize. Bio je sin Guilielmo i član familije Bonači. Fibonači je ponekad sebe nazivao imenom Bigollo, što znaci dobar za ništa (ljenjivac) ili putnik. Fibonači je rođen u Italiji, ali se obrazovao u Sjevernoj Africi, gdje je njegov otac bio angažovan u diplomaciji i predstavljao trgovačke poslove republike Pisa. Živjeli su u Bužiju, mediteranskom gradu na obalama Kabilije u sjeverozapadnom Alžiru. Grad leži na ušću Wadi Soummam blizu Mount Gouraya i Cape Carbona. Fibonači je podučavao matematiku u Bužiju i dosta putovao sa svojim ocem te tako prepoznao ogromne prednosti decimalnog brojnog sisetma koji se tad u svakodnevnom životu koristio u islamskim zemljama. Fibonači piše u svojoj poznatoj knjizi "Liber abaci" :

 

      Pitagora iz Samosa se često opisuje kao prvi pravi matematičar i premda znamo relativno malo o njegovim matematičkim postignućima smatra se za veoma važnu ličnost u istoriji razvoja matematike. Za razliku od mnogih kasnijih grčkih matematičara, za koje imamo neke od knjiga koje su napisali, od pitagorinih tekstova danas nemamo ništa sacuvano. Društvo koje je osnovao i vodio bilo je naucnog ali i religioznog karaktera, rad im je bio obavijen velom tajanstvenosti što nam govori da je i sam Pitagora bio misteriozna licnost. Detalje o Pitagorinom životu imamo iz radova ranih biografa, oni su koristili originalne izvore pisane od autora koji su pitagori pripisivali božanske moci.

 

      Ovog matematičara često zovu i "otac algebre " a puno ime mu je Abu Džafer Muhammed ibn Musa Al Khwarizmi. O njegovom životu iz perioda rane mladosti, kao ni tačan datum rođenja i smrti, ne zna se mnogo. Nažalost, zbog nedostatka ovog saznanja dolazi se u iskušenje da se prave pretpostavke bazirane na veoma malo dokaza. Toomer sugeriše da ime Khwarizmi govori da je porijeklom iz područja južno od Arala u centralnoj Aziji. Prije nego razmotrimo neke od stvarnih činjenica o njegovom životu ukratko ćemo sagledati kulturni i naučni ambijent u kojem je Khwarizmi radio.

Harun al-Rashid je postao peti halifa abasidske dinastije 14 septembra 786 godine, otprilike u vrijeme kada je Khwarizmi i rođen. Harun je vladao, iz svog dvora u glavnom gradu Bagdadu, islamskom imperijom koja se prostirala od Mediterana pa sve do Indije. On je svoj dvor oplemenio kulturnim događajima i pokušao uspostaviti intelektualne discipline koje u to vrijeme nisu bile razvijene u arapskom svijetu.


     Abu Rayhan al Biruni je rođen u Khwarazmu, u oblasti Aralnog mora sada poznatom kao Karakalpakstan. U ovom regionu su bila dva veća grada Kath i Jurjaniyya. Biruni je rođen blizu Katha a grad u kojem je rođen danas se, po njemu, zove Biruni. Umro je u Ghazni, današnji Afganistan. Živio je u oba grada, i u Kathi i u Jurjaniyyi. Znamo da je počeo studirati još u ranoj mladosti kod poznatog astronoma i matematičara Abu Nasr Mansura. Sve do svoje sedamnaeste godine Biruni je bio zaokupljen ozbiljnom naučnim radom. Tako, 990-te godine, je posmatrajući poziciju Sunca izračunao geografsku širinu grada Kath. Sljedeći rad koji je Biruni objavio kao mladić bio je više teoretske prirode. Do 995 (do svoje 22-ge) godine napisao je brojne kratke radove. Rad o projekcijama mape, pod nazivom "Kartografija" je sačuvan sve do danas.